U toku prethodne i ove godine primili smo veliki broj pitanja pretplatnika na temu racionalnog organizovanja vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izveštaja u situaciji kada zbog organizacione strukture i obima poslovanja nije racionalno da pravno lice ili preduzetnik vođenje poslovnih knjiga ustupi drugom pravnom licu ili preduzetniku koji je upisan u Registar pružalaca računovodstvenih usluga ili da za te poslove zapošljava lice sa punim radnim vremenom s obzirom na neodostatak stručnih lica koja imaju provereno višegodišnje radno iskustvo na tim poslovima.
Većina pitanja odnosila se na to da li i na koji način pravno lice ili preduzetnik mogu poveriti vođenje poslovnih knjiga fizičkom licu, npr. penzioneru sa višegodišnjim iskustvom na tim poslovima ili drugom fizičkom licu koje je zaposleno na tim poslovima u drugom pravnom licu.
Postavljena su i pitanja koja se odnose na mogućnost međusobnog poveravanja vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izveštaja pravnih lica čiji je većinski vlasnik isto fizičko lice, ako ta lica ne predstavljaju grupu koju čine matično i zavisna pravna lica. Drugim rečima, da li pravna lica čiji je većinski osnovač isto fizičko lice, koja nisu međusobno povezana kapitalom, mogu jedno drugom poveriti vođenje poslovnih knjiga.
U odgovorima na postavljena pitanja ukazivali smo na to, da se problem vođenja poslovnih knjiga u konkretnim slučajevima može rešiti tako što će navedena pravna lica primeniti odredbe člana 15. Zakona o računovodstvu i vođenje poslovnih knjiga poveriti određenim zaposlenim fizičkim licima putem ugovora za obavljanje tih poslova ili angažovanjem određenih fizičkih lica putem ugovora o radu sa nepunim radnim vremenom na određeno ili neodređeno vreme, ugovorom o dopunskom radu, ugovorom o delu i dr. Bitno je da se vođenje tih poslova poverava fizičkim licima po određenom ugovoru, a ne pravnim licima i preduzetnicima koji nisu upisani u Registar pružalaca računovodstvenih usluga koji se vodi kod APR-a.
Navodili smo primere da šef računovodstva koji je zaposlen u jednom privrednom društvu sa punim radnim vremenom, može zaključiti ugovor o dopunskom radu sa drugim privrednim društvom kojim će se definisati da će se dopunski rad odnositi na vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja tog društva. U tom slučaju ispuniće se uslovi iz člana 15. Zakona o računovodstvu, s tim što uslove za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja drugo privredno društvo treba da propiše svojim opštim aktom u skladu sa tim odredbama Zakona. Na isti način mogu postupati i preduzetnici.
Napominjemo da jedno lice može zaključiti više ugovora o dopunskom radu sa različitim poslodavcima, ali se uvek mora voditi računa o maksimalnom trajanju dopunskog rada. To znači da radno vreme po osnovu svih ugovora o dopunskom radu zbirno ne sme da pređe jednu trećinu punog radnog vremena, odnosno ukupno radno vreme po osnovu više potpisanih ugovora o dopunskom radu ne sme da traje duže od 13 časova i 20 minuta nedeljno.
Ugovor o dopunskom radu može se zaključivati u svim oblastima i svim poslovima kod poslodavca, bez saglasnosti i bez obaveštavanja poslodavca sa kojim je zaključen ugovor o radu, a ograničenja su propisana za neke delatnosti (zdravstvo, predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje, državne službe i dr.). Detaljnija objašnjenja o dopunskom radu data su u PS 15 i 16/2022.
Osim dopunskog rada, šef računovodstva u jednom pravnom licu može se angažovati po ugovoru o radu sa nepunim radnim vremenom kod više poslodavaca za vođenje poslovnih knjiga, s tim da puno radno vreme obezbedi radom kod svih poslodavaca. I u tom slučaju primenjuje se član 15. Zakona o računovodstvu i opštim aktom svaki poslodavac za sebe uređuje uslove za vođenje poslovnih knjiga i sastavljanje finansijskih izveštaja.
Navedena objašnjenja i stavovi koje smo zastupali u datim odgovorima našim pretplatnicima potvrđeni su novim mišljenjem Ministarstva finansija, br. 000307235 2023 10520 016 000 011 004 od 8. novembra 2023. godine, koje objavljujemo u PS 21/23 u rubrici Mišljenja nadležnih organa. Zaključni deo tog mišljenja glasi:
„…Što se tiče načina na koji može biti angažovano fizičko lice (od strane pravnog lica), koje bi neposredno radilo na poslovima vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izveštaja tog pravnog lica, napominjemo da se u konkretnom slučaju radi o pitanju koje ima obligaciono-pravni karakter, i isto bi trebalo detaljnije urediti internim aktima (npr. akt o sistematizaciji radnih mesta ili sl.) pravnog lica.
U svakom slučaju, a s obzirom da odredbama Zakona nije uređena obaveza da fizičko lice bude angažovano na obavljanju navedenih poslova isključivo po osnovu ugovora o radu (npr. na neodređeno vreme sa punim radnim vremenom), već je ostavljena mogućnost pravnim licima da konkretno pitanje detaljnije urede svojim aktima (član 15. Zakona), mišljenja smo da nema smetnji da pravno lice (posebno ako se radi o obvezniku koji ima mali obim poslovnih promena u toku godine) angažuje određeno fizičko lice za poslove vođenja poslovnih knjiga i sastavljanja finansijskih izveštaja zaključivanjem odgovarajućeg ugovora van radnog odnosa (npr. ugovor o dopunskom radu i sl.
Izvor: Privredni Savetnik.