Prinudna likvidacija privrednog društva (d.o.o.) je zakonski postupak kojim Agencija za privredne registre (APR) po službenoj dužnosti pokreće gašenje i brisanje firme iz registra kada se steknu određeni zakonom propisani razlozi. Za razliku od dobrovoljne likvidacije, o kojoj odlučuju sami osnivači, prinudna likvidacija nastupa automatski i nosi ozbiljne pravne i poreske posledice po vlasnike i zakonske zastupnike.

Kao iskusna knjigovodstvena agencija u Beogradu, svakodnevno pratimo rokove i obaveze naših klijenata kako se ovakve situacije nikada ne bi dogodile. U nastavku donosimo pregled najčešćih razloga zbog kojih APR pokreće prinudnu likvidaciju i korake kojima je možete zaustaviti na vreme.

Najčešći razlozi za pokretanje prinudne likvidacije

Zakon o privrednim društvima propisuje niz situacija u kojima APR po službenoj dužnosti pokreće postupak, a u praksi su najčešća sledeća četiri slučaja:

1. Nedostavljanje finansijskih izveštaja dve godine zaredom

Apsolutno najčešći okidač u Srbiji jeste propuštanje zakonskog roka za predaju redovnih godišnjih finansijskih izveštaja (završnog računa) APR-u za dve uzastopne poslovne godine. Čak i kada firma nema promet („miruje”), obaveza predaje izjave o neaktivnosti ili finansijskog izveštaja ostaje na snazi.

2. Firma ostane bez zakonskog zastupnika (direktora)

Ukoliko direktor podnese ostavku ili bude razrešen, a osnivači u roku od tri meseca ne registruju novog zakonskog zastupnika u APR-u, registar automatski pokreće postupak prinudne likvidacije.

3. Nemogućnost uručenja pošte na adresi sedišta

Ako nadležni organi ili APR ne mogu da uruče zvanična pismena na registrovanoj adresi sedišta društva, a firma u zakonskom roku ne prijavi promenu adrese ili stvarno mesto poslovanja, pokreće se postupak gašenja.

4. Oduzet PIB ili dugotrajna blokada računa

Ukoliko Poreska uprava donese rešenje o trajnom oduzimanju PIB-a ili privredno društvo ne otkloni razloge za privremeno oduzimanje u propisanom roku, stiču se uslovi za brisanje društva iz registra.

Kako izgleda postupak i može li se zaustaviti?

Postupak prinudne likvidacije odvija se u dve faze, i samo u prvoj fazi postoji mogućnost da spasite firmu:

  1. Obaveštenje o razlozima za prinudnu likvidaciju (rok 90 dana): APR na svojoj internet stranici objavljuje obaveštenje i ostavlja rok od 90 dana da firma otkloni propust (npr. preda zaostale finansijske izveštaje uz plaćanje naknade ili registruje novog direktora).
  2. Odluka o pokretanju prinudne likvidacije (rok 60 dana): Ako se propust ne otkloni u roku od 90 dana, APR donosi rešenje o pokretanju prinudne likvidacije. Od tog trenutka postupak se više ne može obustaviti, uz naziv firme dodaje se oznaka „u prinudnoj likvidaciji”, a nakon isteka 60 dana firma se trajno briše iz registra.

Koje su posledice po osnivače i direktora?

Brisanjem firme iz registra obaveze ne nestaju automatski:

  • Odgovornost kontrolnog člana: Kontrolni član (većinski osnivač) d.o.o. odgovara neograničeno solidarno svojom ličnom imovinom za neizmirene obaveze društva i nakon njegovog brisanja iz registra, u roku od tri godine od dana brisanja.
  • Zabrana osnivanja novih firmi: Osnivači i direktori firmi koje su ugašene kroz prinudnu likvidaciju sa neizmirenim poreskim dugovima imaju ograničenja u pogledu osnivanja novih privrednih društava u APR-u.
  • Preuzimanje imovine i poreske kontrole: Sva preostala imovina brisanog društva prelazi u vlasništvo Republike Srbije, dok Poreska uprava i dalje ima pravo da sprovodi kontrolu obaveza odgovornih lica.

Ne dozvolite da administrativni propust ugasi vašu firmu

Tim agencije Best Economy brine o blagovremenoj predaji svih poreskih prijava, izradi finansijskih izveštaja i potpunoj usklađenosti sa propisima u Beogradu i Zemunu.